Raranga‘anga i te ka‘a: kimi‘anga i te mārama ē te reo

Weaving the strands: research and language

Tē mataora nei te Tā‘okota‘ianga o te Vairanga Kite Pakari i te ‘akatupu i tēta‘i rā iriirikāpua te ka rave‘ia a te Varaire rā 4 nō Tītema 2020, ki te ‘Āpi‘i Tuatoru o te Tua Tonga Pacifica, Takamoa, Avarua.

Kua ‘akatumu‘ia tēia iriirikāpu ki runga i te tūranga o tō tātou au reo Māori ē te reo Wale i roto i tā tātou ‘anga‘anga kimi mārama ‘ō‘onu ē pērā tō tātou ora‘anga i te au rā ravarai. Kua tupu mai te anoano nō te ‘akamātūtū ē te ‘akaoraora i tō tātou au reo tūkēkē i te au mata‘iti i ‘aere ia mai, tei ‘akapāpū ia tēia nā roto i te ‘anga‘anga a Te Kōpapa Reo Māori, ē pērā te anoano o te iti tangata i Nū Tirēni i te tuatau o te ‘Epetoma o te Reo Māori Kūki ‘Āirani, tei ‘akapāpū katoa ia tēia nō te ma‘ata o te au tū‘anga ‘āpi‘i reo i roto nei i tō tātou bāsileia ē pērā to va‘o mai ia tātou. Nō te au tangata kimi mārama ‘ō‘onu e rave nei i tēia i roto i tō tātou reo Kūki ‘Āirani, e riro ana te tā‘anga‘anga anga i tō tātou reo ei ngatā ua atu ei, ua atu e, ‘e a‘a tō‘ou tūranga. Ko te ma‘ata‘anga o tēia kimi mārama ‘ō‘onu ‘ou, tei ‘akatupu ia nō tō tātou bāsileia ē tōna iti tangata, kua tātā'ia ma te ‘uri‘uri'ia te reira i roto i te reo Papa‘ā, ē i tēta‘i au ati‘anga ki roto i te reo Varāni. Kua riro te tā‘anga‘anga i te reo papa'ā, ei ‘akaari mai i tēta‘i au ui‘anga pu‘apinga, i te mea e, ko tō tātou reo tūpuna ko te ‘akamātūtū te reira i tō tātou ora‘anga ē tā tātou au peu. Tē ‘ōronga nei tēia iriirikāpua i tēta‘i ati‘anga, ki te au mema e, kia o‘ora mai i te au manako e ka ‘akapē‘ea te ‘ātui‘anga, i te piri‘anga o te kimi mārama ‘ō‘onu ē te au reo kēkē o te Kūki ‘Āirani.

Tē pati ia atu nei ki te au mema kia ‘ākara mai i tēta‘i mē kāre rā tēta‘i ngā ui‘anga kāpiti‘ia i raro nei. 

1.     Mei te a‘a te raranga‘anga i te ka‘a o te ‘anga‘anga kimi mārama ‘ō‘onu ē te reo i roto i tā tātou ‘anga‘anga. 

2.     ‘E a‘a te mamao o te piri‘anga i rotopū i te au reo tūkēkē o te Kūki ‘Āirani ē te kimi mārama ‘ō‘onu kia mārama meitaki ia e, ka ‘akapē‘ea te reira mārama‘anga i te tauturu ia tātou te ariki i te au taii ka tupu mai i tēia tuatua ē nō āpōpō?

3.     ‘E a‘a te au tūranga ngatā tā tātou ka kite atu i roto i tēia ‘āpi‘i ē i roto i te tā’anga‘anga i te reo Māori mē kāre rā te reo Wale?

4.     Ka ‘akapē‘ea tātou i te tā‘anga‘anga i tēia au reo tūpuna nō te tuatua, mou mai, ma te ‘akaari i tō tātou piri‘anga ki te mekameka o tō tātou ao natura, tūranga ora‘anga ē te ‘ākono‘anga ē te kimi pu‘apinga?

5.     Ka ‘akapē‘ea tēia au reo i te ‘akapararauare atu ‘anga i tō tā tātou mārama nō runga i te au tumu tapura, te au tua ē te au manako pu‘apinga e tupu mai ana i roto i te au ‘akakoro‘anga tūkēkē ē te au tātā‘anga?

 

Kāpiki‘anga i te au peapa

Ka kāpiki tātou nō te au peapa nō te ‘akatū‘era‘anga i te au ui‘anga ē te tuku manako nō runga i te vaerua ‘akatupu ē te pu‘apinga o tō tātou reo i roto i te au tūranga/tū‘anga tūkēkē e ‘anga‘anga ana tātou ki roto. Ka ‘akaō ia mai tēia au tuku‘anga manako i raro nei: 

·       te pu‘apinga kia ora tō tātou au reo,

·       te pu‘apinga ki tā tātou ‘ākono‘anga tūpuna ē tō tātou tupu‘anga,

·       te tūranga i roto i te ‘akatupu‘anga o te Bāsileia ma te ‘ākara atu i tō tātou piri‘anga i roto nei i te Kūki ‘Āirani ē te au Pae Moana tūkēkē ē pērā te piri‘anga ki te au Bāsileia o tēianei ao, te a'u tei raro ake tātou e te ariki‘anga i te piri‘anga ‘opengakore ki tēianei ao.

·       te ‘ākara matatio‘anga ki tō rātou pu‘apinga, te au meitaki, tō tātou tūranga meitaki, mē kāre ra, ei mataara nō tō tātou mārama i tō tātou uaorai ‘aka‘aere‘anga, tei vai ana e tō āpōpō. 

Kua tau mārie tēia au manako ki te au mea e ‘uri‘uri‘ia ia nei i roto i te bāsileia ē pērā te tūanga o te au Pae Moana māma‘ata mei te Parāni ‘akatupu‘anga Bāsileia ē te Kaveinga Moana Patipika 2050. Pērā katoa ‘oki te Maki Koviti 19 e 'aru nei nā roto i tēianei ao ē pērā te manamanatā o te tāui‘anga reva. Kāre ‘oki tēia Iriirikāpua e nō te ‘ātui ua i te reo ē te kimi mārama ‘ō‘onu, inārā ka ‘ōronga katoa mai ki te au mema i te ati‘anga nō te tāpeka i tō rātou au manako ki tēia au tukaui e tupu nei i tō tātou tuatau.

Tē ‘akamaroiroi ia atu nei kia rave‘ia mai tēta‘i au ‘akaari‘anga manako nō te au reo Māori Kūki ‘Āirani ē te reo Wale nō tēia rā o te iriirikāpua uaatu e kāre e inangaro roa ia.

Papers do not need to be academic as such nor do they need to be from one specific discipline, field or area of expertise. Rather, we wish to make space for all those wanting to engage deeply with one, some or all of these questions. Those with experience in community-led initiatives, in NGOs, government, business and all other sectors of Cook Islands society are encouraged to submit abstracts that address the questions and issues outlined here. 

Abstracts for consideration should be no more than 300 words, inclusive of keywords and should be timed at no more than 15 minutes. Abstracts must be submitted by no later than 5pm CKT, Friday 6 November, 2020 and can be sent to the Association’s email address: vairangakitepakari@gmail.com

 English-translated transcripts are optional and all sessions will be recorded for possible translation later.

 Participation and Registration

Participation at this one-day symposium is free however, we ask that all attendees register via this form.

Further information about how to subscribe as an Association member can be found here.

The event will be live-streamed via the Association’s Facebook page. For those located outside of the Cook Islands, it also possible to present your paper via Zoom. When submitting your abstract via the form, please advise us of your location so we can schedule papers accordingly.

 

Keynote speaker/s

 To be confirmed.

Call for volunteers

 

As part of hosting the Symposium we are on the look out for a group of interested people who can help with a variety of activities and tasks. These include help with pre-symposium activities e.g.: website, registrations, logistics and sponsorship as well as help on the day if you are available and on Rarotonga. There will be volunteer briefings in the lead up to the day and we offer free registration to attend the symposium.  

If you’re interested, send us an email here at admin@tevairangakitepakari.com and tell us a little bit about yourself and where you can help and we will find a spot for you on the team. We are accepting volunteer registrations from now up until 7 November 2020. 


Varaire 4 Tītema 2020
‘Āpi‘i Tuatoru o te Tua Tonga Pacific

Takamoa, Avarua

This conference is convened by Te Vairanga Kite Pakari: the Cook Islands Research Association 2020